S obzirom na to da su biljke sedentarni organizmi tj. ne mogu da se kreću one su morale na neki način da se adaptiraju i iskoriste životinje da im u tome pomognu. Svakodnevnim kretanjem u okviru svoga areala aktivnosti, životinje sa sobom neprestano prenose, na veću ili manju udaljenost, delove biljaka iz kojih se razvijaju […]
Ponesi me, prenesi me! Прочетете повече »
Tropski predeli su deo naše planete sa najviše života! Saznajte nešto više o najzanimljivijim i najpoznatijim biljkama i životinjama koje se tamo mogu naći.
Flora i fauna tropskih predela Прочетете повече »
Svima nam je opšte poznato da ljudi, kao i većina drugih kičmenjaka, kao lokomotorne organe poseduju noge. Da li ste se nekada zapitali šta je to što sitni organizmi, kao što su praživotinje i drugi golim okom nevidljivi organizmi koriste da bi prešli sa jednog na drugo mesto, kao i da, u kombinaciji sa drugim
Beži koliko te noge nose Прочетете повече »
Vrelo ulje, para, šibica, pegla… u igri sa vatrom, opasnost vreba. Društvo okupi i sa nama razmotri, kako se sa opekotinom pravilno bori. Vidi, dodirni i pitaj, pružanje medicinske pomoći treniraj. Noć istraživača maštu budi i zabavu pruža, zato svrati da te znanjem naoruža!
Opekotina i pomoć pravilna Прочетете повече »
Kretanje je osnovno svojstvo većine životinja. Životinje se najčešće kreću u potrazi za hranom i vodom ili u potrazi za partnerom. Stoga, hrana, voda i parenje, su osnovni „motivi“ za kretanje životinja. Neke životinje prelaze relativno male distance u prostoru. Međutim, neke vrste životinja su spremne i sposobne da prevale ogromne razdaljine samo da bi
Движете се и се размножавайте! Прочетете повече »
Kako grizete? Koliko jako? Gde su kontakti između zuba? Sve ovo je jako važno stomatolozima, kako bi mogli da nam naprave što bolje zubne nadoknade. Međutim, merenje jačine i mesta zagrižaja nije lako i danas u svetu postoji samo jedan sistem pomoću kojeg se ovo radi. Posetite nas i upoznajte istraživački tim stomatologa iz Novog
Moć zagrižaja Прочетете повече »
Ribe su organizmi koji se aktivno kreću kroz vodu. To lako postižu zahvaljujući najčešće vretenastom obliku tela i služavoj koži prekrivenoj krljuštima. Na krljuštima riba se mogu uočiti svetli i tamni prstenovi, godovi, pomoću kojih se može odrediti približna starost ribe. Naime, sa rastom ribe rastu i njene koštane strukture, što se na njihovim krljuštima
Koliko imaš godina? Прочетете повече »
Gledaj, istraži i nauči: • Zašto balon leti? • Da li je topao vazduh ređi ili gušći, topla šipka duža ili kraća? • Ima li topao vazduh snagu? Na ova i još mnoga pitanja fizika ima odgovor!
Tajne toplotnih pojava Прочетете повече »
Da li ste znali da neke vrste insekata koriste „javni prevoz“, a da pritom nisu platile kartu? Larva vrste Epoicocladius ephemerae, u narodu poznatija kao vrsta komarca koja ne ujeda, živi na dnu hladnih potoka. Kako bi sebi olakšale život, larve ovih komaraca se često „švercuju“ u prevoznom sredstvu, koje predstavlja insekatska larva Ephemera danica, poznatija kao
Šverc u javnom prevozu Прочетете повече »
Matematika kakvu danas poznajemo rezultat je zajedničkog rada ljudi koji je počeo pre više od dve hiljade godina i još uvek traje. Matematika nam daje jezik i mehanizme za opisivanje i predviđanje prirodnih i društvenih pojava, a ključni alat za njen razvitak je upravo migracija ideja. Na našoj postavci pokazaćemo nekoliko ideja iz različitih matematičkih
Matemigracije – migracija ideja u matematici Прочетете повече »